IB diploma i A-levels su dva najčešća programa u poslednje dve godine srednje škole u britanskim i švajcarskim internatima. Razlikuju se po broju predmeta, načinu ocenjivanja i pristupu učenju. Izbor utiče na to kako će dete provesti dve godine i kako će izgledati prijava na fakultet.
- A-levels znači 3-4 predmeta koje dete bira slobodno, sa fokusom na dubinu u tim oblastima. Odgovara deci koja već znaju šta žele da studiraju.
- IB diploma zahteva 6 predmeta iz različitih oblasti, plus dodatne komponente (istraživanje, esej, aktivnosti). Gradi širu sliku i više opcija za fakultet.
- A-levels se ocenjuju pretežno ispitima na kraju, ocene od A* do E.
- IB ocene idu od 1 do 7 po predmetu, maksimum 45 poena ukupno, prolaz je 24 poena.
- Obe kvalifikacije priznaju univerziteti u UK, SAD i Evropi, ali IB ima šire globalno priznanje.
Šta su A-levels
A-levels (Advanced Levels) je britanski program koji traje dve godine. Učenik bira tri do četiri predmeta i u njima ide u dubinu. Na kraju se polažu ispiti koji određuju konačne ocene od A* (najbolja) do E (prolazna).
Prednost A-levels sistema je sloboda izbora. Dete može uzeti samo predmete koji ga zanimaju, bez obaveze da pokriva druge oblasti. Ako želi da studira medicinu, uzima hemiju, biologiju i matematiku. Ako želi ekonomiju, uzima matematiku, ekonomiju i možda istoriju.
Ovo odgovara deci koja već imaju jasna interesovanja i znaju u kom pravcu žele da idu.
Šta je IB diploma
IB diploma (International Baccalaureate Diploma Programme) je međunarodni program koji takođe traje dve godine, ali ima drugačiju strukturu.
Učenik mora da izabere šest predmeta iz šest različitih grupa: maternji jezik, strani jezik, društvene nauke, prirodne nauke, matematika i umetnost (ili dodatni predmet iz drugih grupa). Tri predmeta su na višem nivou (Higher Level), tri na standardnom (Standard Level).
Pored predmeta, IB ima obavezno jezgro koje čine tri komponente. Teorija znanja (Theory of Knowledge, skraćeno TOK) je kurs o kritičkom razmišljanju. Prošireni esej (Extended Essay) je istraživački rad od 4000 reči na temu po izboru. Kreativnost, aktivnost, služba (Creativity, Activity, Service, skraćeno CAS) zahteva učešće u vannastavnim aktivnostima.
Maksimalan rezultat je 45 poena (po 7 iz svakog predmeta plus do 3 bonus poena iz jezgra). Prolaz je 24 poena.
Broj predmeta i fleksibilnost
Ključna razlika je u širini nasuprot dubini.
A-levels daje potpunu slobodu. Dete može uzeti tri predmeta iz iste oblasti (na primer, matematiku, fiziku i informatiku) i ne mora da se bavi ničim drugim. Ovo je prednost ako ima jasne slabosti u nekim oblastima koje želi da izbegne.
IB zahteva ravnotežu. Dete mora da ima predmet iz svake grupe, što znači da ne može potpuno izbeći, recimo, prirodne nauke ako je humanistički orijentisano. Jedina fleksibilnost je zamena umetnosti dodatnim predmetom iz druge grupe.
Za decu koja imaju jake slabosti u nekim oblastima, ovo može biti znak da budete oprezni sa IB-om.
Gledamo kako dete funkcioniše u predmetima koji mu nisu omiljeni. Ako u nižim razredima potpuno zanemaruje predmete koji ga ne interesuju i ima izrazito neravnomerne ocene, A-levels je često bolji izbor jer mu dozvoljava da se fokusira. Sa druge strane, dete koje ima solidne ocene u svim oblastima, čak i kad mu neki predmet nije najdraži, obično dobro podnosi IB strukturu. Takođe obraćamo pažnju na to kako upravlja vremenom kada ima više zadataka istovremeno, jer je to najjači prediktor uspeha u IB programu.
Radno opterećenje
IB nosi veće ukupno opterećenje zbog šest predmeta plus jezgra. Prošireni esej i CAS zahtevaju dodatno vreme van nastave. Ocenjivanje je kombinacija ispita, internih radova i eseja tokom obe godine.
A-levels ima manji broj predmeta i manje kontinuiranih obaveza. Većina ocene zavisi od ispita na kraju programa. Za dete koje dobro funkcioniše pod pritiskom ispita, ovo može biti lakši put.
Prosečan IB rezultat globalno je oko 30-32 poena, što se približno izjednačava sa tri A ocene na A-levels.
Šta je teže: IB ili A-levels
Kratko: IB je teži po obimu, A-levels po dubini.
IB zahteva više ukupnog rada jer imate šest predmeta plus tri dodatne komponente. Morate upravljati više obaveza istovremeno: nastava, interni radovi, Extended Essay, CAS aktivnosti. Učenici koji su prošli kroz IB često kažu da ih je program naučio da žongliraju obavezama, što im je koristilo na fakultetu.
A-levels je teži u smislu dubine materije. Sa samo tri ili četiri predmeta, očekuje se da znate gradivo temeljno. Ispiti na kraju su zahtevni i nema „proseka“ koji vas izvlači. Ako padnete jedan predmet, to je trećina vaše kvalifikacije.
Za dete koje dobro podnosi pritisak i može da se fokusira duboko na manje stvari, A-levels može biti lakši put. Za dete koje voli raznolikost i dobro organizuje vreme, IB može delovati prirodnije.
Ne postoji objektivno teži program. Postoji program koji više ili manje odgovara načinu na koji vaše dete uči.
Priznanje na univerzitetima
Univerziteti u Velikoj Britaniji priznaju obe kvalifikacije. Mnogi britanski fakulteti tradicionalno preferiraju A-levels jer bolje poznaju sistem, ali svi prihvataju IB bez problema. Tipični uslov je 36-38 poena na IB-u ili AAA na A-levels za konkurentne programe.
Za američke univerzitete, IB ima određenu prednost jer pokazuje širinu i samostalno istraživanje (Extended Essay). Mnogi američki fakulteti daju kredite za Higher Level predmete sa ocenom 5 ili više.
Za univerzitete u Evropi (van UK), IB je često poznatiji i lakše prepoznatljiv nego A-levels.
Ako dete cilja isključivo UK, oba programa su podjednako dobra. Ako razmišlja o SAD ili kontinentalnoj Evropi, IB pruža veću fleksibilnost.
Imali smo učenika koji je uzeo A-levels sa tri predmeta idealno usklađena za ekonomiju na LSE i dobio ponudu upravo zato što je imao izuzetno visoke ocene u fokusu koji taj fakultet traži. Sa druge strane, radili smo sa učenicom koja je sa IB diplomom i Extended Essay-em iz psihologije dobila mesto na programu u SAD koji je cenio baš tu širinu i istraživačku komponentu koju A-levels nema. Ključna lekcija je da program sam po sebi ne odlučuje, ali pravi izbor pojačava jaku prijavu, a pogrešan izbor može da oslabi inače dobrog kandidata.
Kada izabrati A-levels
A-levels je bolji izbor ako dete ima jasna akademska interesovanja i zna u kom pravcu želi da ide. Ako već sa 16 godina zna da želi da studira pravo, ekonomiju ili medicinu, A-levels mu omogućava da se fokusira samo na relevantne predmete.
Takođe je bolji izbor za decu koja imaju izražene slabosti u nekim oblastima. Ako je dete odlično u humanističkim predmetima ali se muči sa matematikom i naukama, A-levels mu dozvoljava da ih potpuno izbegne.
Kada izabrati IB
IB je bolji izbor za decu koja još istražuju interesovanja i ne žele da se prerano specijalizuju. Širina programa drži više opcija otvorenim za fakultet.
Takođe odgovara deci koja dobro upravljaju vremenom i vole raznolikost u učenju. Jezgro programa (TOK, Extended Essay, CAS) razvija veštine koje su korisne na fakultetu: kritičko razmišljanje, pisanje, upravljanje projektima.
Ako dete razmišlja o fakultetima van UK, posebno u SAD ili Evropi, IB pruža bolje globalno priznanje.
Šta ako internat nudi samo jedan program
Neke škole nude samo A-levels, druge samo IB, treće oba. Ako ste se zaljubili u školu koja nudi samo jedan program, razmislite da li taj program odgovara detetu.
Nemojte birati školu pa se prilagođavati programu. Bolje je prvo odrediti koji program odgovara i onda tražiti škole koje ga nude.
Uvek podsećamo roditelje da dete u školi provodi dve godine svaki dan i da kvalitet tog iskustva zavisi od programa jednako koliko i od škole. Ako je program pogrešan, ni najbolja škola neće to kompenzovati. Savetujemo da naprave listu od bar tri do pet škola koje nude odgovarajući program i da uporede celokupan paket pre konačne odluke.
Najčešća pitanja
Koji program je lakši?
Ni jedan ni drugi nije objektivno lakši. A-levels zahteva visoke ocene u manje predmeta, IB traži prolaz u više oblasti plus jezgro. Većina učenika kaže da je IB zahtevniji po obimu posla, ali to ne znači da su ocene teže.
Da li IB košta više u internatu?
Školarine se ne razlikuju značajno po programu. Neke IB škole imaju dodatne naknade za materijale vezane za jezgro, ali to su manje razlike.
Može li dete promeniti predmete tokom programa?
Na A-levels da, čak i nakon prve godine je moguće promeniti predmet. Na IB-u je teže jer struktura zahteva pokrivenost svih grupa od početka.
Da li srpski univerziteti priznaju ove programe?
Da, uz nostrifikaciju. Ali ako dete uzima IB ili A-levels, verovatno cilja inostrane fakultete gde su ovi programi direktno priznati.
Kako utiče na prelazak iz srpske škole?
Oba programa zahtevaju prilagođavanje jer se razlikuju od srpskog sistema. IB može biti veći skok zbog širine i jezgra. A-levels je bliži po tome što se fokusira na predmete, ali na višem nivou.
Zaključak
IB i A-levels su dva različita pristupa istom cilju: pripremi za fakultet. A-levels nudi dubinu u manje predmeta, IB nudi širinu i razvoj dodatnih veština. Ni jedan nije univerzalno bolji. Pravi izbor zavisi od toga kako vaše dete uči, šta ga zanima i gde planira da studira.
Ako niste sigurni koji program odgovara vašem detetu, možemo u 30 minuta besplatne konsultacije da prođemo profil i procenimo opcije.
